Izgubljena među strancima
pokušavam voljeti samu sebe,
A lako je letjeti s gomilom.
No odlazim u svijet meni miliji...
U svijet,
gdje jedna zraka sunca
zrači kao ono cijelo.
U svijet gdje mjesec kao ulje na platnu
ocrtava svoje tijelo na površini mora...
Ondje gdje nitko ne zna
kako se zovem
A svi me znaju kakva jesam.
Ondje gdje osmijeh ne znači prezir
već sreću.
Ondje gdje suza ne napravi rijeku
već stvori zagrljaj,
a kad oblaci prekriju nebo
ne bojiš se da ćeš ostati sam.
U mom svijetu
ljubav ne isčezava poput sunca.
Ona ostaje...
i kad riječi gube smisao,
i kad 'volim te' ne bude izrečeno.
Nema komentara:
Objavi komentar